Kako
čujemo?
Sluh
je osjetilni modalitet koji omogućuje percepciju zvuka. Zvuk je
frekvencijsko područje (20 do 20 000 Hz) valovitog gibanja zraka,
tekućine ili čvrstog tijela koje ljudsko uho može čuti. Zvuk iz
čovjekove okoline se prenosi kroz zvukovod i uzrokuje titranje bubnjića.
Titranje se dalje prenosi preko lanca slušnih košćica do unutarnjeg uha
gdje dolazi do pomicanja perilimfatičke tekućine i do podraživanja
osjetnih slušnih stanica. Nakon što su podražene osjetne slušne stanice
dolazi do pretvaranja mehaničke energije zvuka u električni impuls koji
se provodi putem slušnog živca i slušnog puta do moždane kore gdje
nastaje svjesna percepcija zvuka. U sekundarnim slušnim centrima u mozgu
pohranjene su slušne slike koje omogućuju razumjevanje slušne poruke i
govora. Razvoj sluha omogućava razvoj govora te predstavlja temeljni
preduvjet verbalne komunikacije.
Evolucijski gledano zvuk predstavlja značajnu informaciju iz okoliša.
Neki zvukovi mogu upozoriti na potencijalnu opasnost, primjerice napad
predatora ili dolazeći automobila u prometu. Neki zvukovi mogu
uzrokovati zadovoljstvo i uhodu, glazba ili zvukovi iz prirode,
primjerice šum potoka i pjev ptica. Zvukovi su povezani s emocijama
putem veza slušnog puta i limbičkog sutava mozga. Unutarnje uho, osim
što prima zvuk, također i emitira zvuk kontrakcijom slušnih stanica. Taj
fenomen se naziva otoakustična emisija i može se koristiti u
dijagnostičke svrhe za ispitivanje oštećenja sluha i koristi se za
probir novorođene djece na oštećenje sluha u svim hrvatskim rodilištima.
Šum
u uhu (Tinitus)
Tinitus predstavlja percepciju zvuka u uhu ili glavi koja se javlja bez
očitog vanjskog zvučnog podražaja, odnosno predstavlja fantomski slušni
podražaj. Najčešće se manifestira kao zujanje, brujanje, zvonjenje ili
pucketanje u uhu. Može biti stalan, povremen, pulsirajući, visokotonski
ili niskotonski. Kod gotovo svake pete osobe, odnosno kod oko 20% opće
populacije, povremeno se javlja šum različitog tipa i trajanja...
OPŠIRNIJE
Ispitivanje sluha (Audiometrija)
Sluh je senzorni
modalitet koji omogućuje percepciju zvuka i govora, a time omogućuje i
razvoj govora i komunikacije, što čini čovjeka jedinstvenim u živom
svijetu. Ispitivanjem sluha ili audiometrijom utvrđujemo ima li
ispitanik uredan sluh ili postoji oštećenje sluha. Ukoliko postoji
oštećenje sluha, pregledom i dijegnostičkom obradom utvrđujemo
vrstu, mjesto i jačinu oštećenja sluha. Prema
odnosu zračne i koštane vodljivosti, nagluhost može biti provodna ili
zamjedbena (senzoneuralna)...
OPŠIRNIJE
Vrtoglavica
(Vertigo)
To je
izraz koji se najčešće upotrebljava kako bi se opisali nekoliko posve
različitih subjektivnih stanja vezanih za smetnje ravnoteže. Vrtoglavica
može biti centralnog (oštećenja različitih moždanih struktura) ili
perifernog (oštećenje struktura unutarnjeg uha) podrijetla (Tablica 1).
Kod perifernih oštećenja, uz vrtoglavicu su češće prisutni gubitak
sluha, mučnina, povraćanje, znojenje i nistagmus (nevoljni trzajevi očne
jabučice), koji je vanjski pokazatelj poremećene funkcije centra za
ravnotežu u unutarnjem uhu.
OPŠIRNIJE
